Više misliti i manje govoriti

Arhimandrit Rafail (Karelin)
TAJNA SPASENjA

Više misliti i manje govoriti

Premudri Solomon u jednoj od svojih prica rekao je: “U mnogim rijecima ne biva bez grijeha” (Price, 10, 19). Ovdje je stvar ne samo u tome sto nekontrolisani jezik obavezno dopusta greske i lapsuse, vec jos i u drugom: brbljanje je radjanje gordosti i neznanja.

Gord covjek je umno ogranicen. Za njega se sva mudrost svijeta nalazi zatvorena u njegovoj lobanji, pa on smatra svojim dugom da obradi i usreci ljude u okruzenju bogatim darovima, razumije se, ne zlatnim, vec rijecima. Gord covjek ne shvata da se iza granica njegovog malog i hvalisavog razuma prostire nepregledna oblast nevidljivog i nepoznatog, kao sto je iza obale ostrvceta – okeanska pucina. Visoka kultura misli dolazi do granica samoodricanja, ne kao skepsa i agnosticizam, vec kao realno sagledavanje svojih mogucnosti. Iz razloga sto ce kulturniji covjek opreznije koristiti rijec, u tome on jasnije vidi svu slabost i uslovljenost nasih uopstavanja i zakljucaka, svu ogranicenost i netacnost informacije koju dobijamo. Zato on prvo razmislja, pa tek kasnije govori, a posto je misliti teze nego govoriti, onda je za razmisljanje i prethodnu provjeru misli i rasudjivanja potrebno vrijeme. Zato u razgovoru takav covjek pravi pauzu prije nego sto odgovori, i uopste se u razgovoru vise trudi da sazna nesto novo nego da razuvjerava drugoga.

Gordome covjeku se cini da nema sta da saznaje, on je siguran u nepogresivost svojih misljenja, on negoduje sto mu se suprotstavljaju, i obicno nastavlja da razvija svoju misao, cak ne trudeci da shvati sagovornika, svakog trenutka prekidajuci ga. Obicno kod takvih ljudi odsustvuje cvrsta logika. Oni ne streme njoj i cini im se da im njihova licna nadmoc nadmoc nad drugima daje pravo da govore autokratski. Ovdje umjesto logike mjesto zauzima uvjerenost u svoju ispravnost koja se izrazava emotivno u nekom teatralnom tonu, tako da se cini kao da COVJEK recituje Brjusovljevu pjesmu “Asargadon”: “Ja sam vodja zemaljskih careva i car – Asargadon”.

Za razmisljanje, rekli smo, potrebno je vrIJeme to jest cutanje. Rijec izgovorena prije vremena lici na kiselo grozdje, koje ne sadrzi nista osim koma Zato se opaza paradoks: ko mnogo misli – malo govori ko malo misli – mnogo govori. Jedan covjek obradjuje riJeci kao metal. Drugi pusta rijeci kao mjehure od sapunice nikakvog tRUDa: kao sto dim daje cigareta i mjehure sapunasta pjena. Rijec uopstava. Sto sa vecom informacijom covjek vlada, to mu je vise vremena potrebno za njeno uopstavanje. A sto manje zna, time mu je manje potrebno kocionih elemenata. Covjek koji mnogo i stalno prica, postepeno prestaje uciti da misli. Kod brace Grim ima basna “Dva bureta”. Jedno se kotrlja kaldrmom tiho, zato sto je do vrha napunjeno vinom, drugo tutnji zveckajuci o kamenje jer je prazno . Ovu basnu brbljivci smatraju licnom uvredom i, uopste, ne cijene nesto posebno bracu Grim.

Vec je Kant sa ironijom govorio: “Najveci izum 19. vijeka je umijece suditi o knjigama ne citajuci ih”. Brbljivac moze ne samo da sudi o svemu, vec da se spori i dokazuje, u potpunosti se oslanjajuci se na svoju pronicljivost. Ako mu se cinjenice suprotstavljaju onda tim gore za cinjenice. . . Kazu da je grof Hvostov, ne samo za svoja sredstva izdavao opsirne zbornike svojih stihova, vec ih je licno i kupovao.

Sve veliko zavrsava se u cutanju. Cutanje je strahopostovanje pred tajnom. Religija kao unutarnji zivot je oblast cutanja, ali cak i u nauci – velikim otkricima predhodilo je cutanje. Njutn i Kepled provodili su usamljenicki nacin zivota. Mendeljejev se sedmicama zakljucavao u svome stanu i nikoga nije primao. Ajnstajn je govorio da je svoju teoriju stvarao ploveci camcem po jezeru u samoci.

Ljudi koji su provodili svoj zivot u debatama i sporovima, u sustini, nijesu stvarali nista. U najboljem slucaju, mogli su postati epigoni i popularizatori tudjih misli i ideja. Mogu nam ukazati na primer antickih filosofa, koji su se sastajali radi diskusija kod atinskog Akropolja ili su organizovali javne diskusije. Ipak, pitagorejci i platonisti ucili su se ne samo govorenju, nego i cutanju. I vise od toga, kod pitagorejaca je trogodisnje cutanje sluzilo kao obavezan uslov da se stupi u njihov savez.

Pametan covjek izbjegava sporove. On shvata da su ideje aksiomaticne (ontinomicne), i covjek mora biti iznutra pripremljen da bi ih prihvatio. Mudar covjek razmislja o rijecima, a pricalica ih sipa kao pijesak iz mjesine. Vec je drevni pjesnik rekao: “Udar bubnja zaglusuje zvukove flaute, a krikovi pijetla – slavujevu pjesmu”. Necemo se upustati, od cega je napravljen bubanj, a od cega flauta.

Mnogorecitost oduzima snagu kod molitve, lisava misljenje usredsredjenosti, koncetracije, nadima covjekovu dusu. Cesto nepromisljene rijeci i sale lisavaju ga prijatelja. Mnogorecitost pustosi dusu i, prema kazivanju Svetih Otaca, blagodat ostavlja takvog covjeka kao sto golub odlijece od sklonista gde se lozi pec, da ne bi isprljao svoja krila cadju i garezom. A gubitak blagodati je najveci od svih gubitaka. Sveti oci govore: “Tihovanje sabira, a rijeci rastavljaju”. Tihovanje je tajna buduceg vijeka. U tihovanju dolazi do susreta duse s Bogom. Gospod je rekao: “Za svaku praznu rijec koju reknu ljudi ce dati odgovor” (Mt 12, 36), to jest za svaku suvisnu i praznu rijec, a koliko je zlih i lazljivih rijeci u mnogoslovlju! Zato ce kao tuzilac covjekov na Strasnom sudu postati njegove sopstvene rijeci. Sveti Oci govore: “Cuti o onome sto ne znas. Ne tvrdi ono u sta nijesi uvjeren. A o onome sto znas govori kratko. Sta vise med je -ukusan u malim kolicinama, a u velikom izaziva mucninu.”

Kada bismo znali da nam se rijeci vracaju, uopsteno govoreci, kao bumerang, shvatili bismo da covjeku nije dat samo jezik da bi mogao govoriti, vec i usne da bi zadrzale bujicu rijeci. Cutanje je tesko. Jedan od svetih kaze da nekoliko godina treba covjeku da bi se naucio govoriti. No nekoliko desetljeca ja se ucim cutanju! I jos nisam do kraja osvojio tu vjestinu”.

Published in: on Listopad 24, 2008 at 4:25 pm  Komentari isključeni za Više misliti i manje govoriti  
Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,
%d bloggers like this: